Prijava

Laži mi - Javna rasprava o kamenolomu Marčana - priopćenje

Istrijani su se probudili. Nekada je na javne rasprave dolazila šačica ljudi, a danas se one moraju sazivati u sportskim dvoranama. Tako je bilo nedavno u Općini Svetvinčenat zbog kamenoloma u Čabrunićima, a i jučer 15. ožujka 2018. u Marčani na javnoj raspravi o studiji utjecaj na okoliš za kamenolom arhitektonskog kamena Marčana, koji u nedirnutom krajoliku općine želi otvoriti Kamen d.d. Pazin. Mještani znaju koliko vrijede njihova imanja i njihove gospodarske djelatnosti i znaju što znači život pored kamenoloma. Imali su to prilike puno puta vidjeti - u Istri ima čak 69 aktivnih eksploatacijskih polja i slatkorječivost izrađivača studije utjecaja na okoliš ne može ih prevariti. Slučaj kamenoloma Marčana još je jednom pokazao i svu slabost postupka procjene utjecaja na okoliš u Hrvatskoj. Investitor plaća tvrtku koja izrađuje studiju utjecaja na okoliš, ona ju kroji po njegovo mjeri, a Ministarstvo zaštite okoliša provodi birokratski postupak kako bi se zadovoljila forma. Kako bi inače prolazile studije utjecaja na okoliš koje, kada građani pokrenu tužbe protiv njih, na sudu padaju? Kvaliteta studija utjecaj na okoliš u Hrvatskoj već izaziva podsmijeh ("ne vrijede ni papira na kojem su napisane"), ali ih Ministarstvo redovito ocjenjuje pozitivno.

Tako je bilo i u slučaju dva kamenoloma – Marčana (arhitektonsko-građevni) i Marčana 1 (karbonatna sirovina), za čije je studije utjecaja na Ministarstvo dalo pozitivno mišljenje, a građani ih, nakon dugotrajnih i iscrpljujućih postupaka na sudu, srušili. Ponovni postupak procjene utjecaja na okoliš za kamenolom Marčana naložio je sud, pokazavši svu neučinkovitost pravnih lijekova koje dosuđuju. Naime, ne samo što je dio podataka iz studije utjecaja na okoliš iz 2012. danas zastario, nego je Kamen Pazin u međuvremenu ishodovao i lokacijsku dozvolu za kamenolom. Osim toga, na ukazivanje na neusklađenost studije utjecaja na okoliš iz 2011., u kojoj se tvrdi da se kamen neće vaditi miniranjem pa zato i nema procjene utjecaja miniranja, i lokacijske dozvole iz 2015., u kojoj je miniranje predviđeno – izrađivač studije utjecaja tvrdi da ne zna ništa o lokacijskoj dozvoli.

Dodatni udarac zadala je Istarska županije koja je, nakon što su građani 2013. pokrenuli sudski postupak i zbog neusklađenosti kamenoloma s njenim Prostornim planom, pokazala veliku pokornost prema Kamen Pazinu i posljednjim izmjenama Prostornog plana uvrstila odredbe kako bi gospoda ipak mogla otvoriti drugi željeni kamenolom u Marčani. Pored kojeg, naravno, neće živjeti kako ni pored ijednog drugog.

Na jučerašnjoj javnoj raspravi građani su kao i prije 5 godina jasno rekli ne kamenolomima u svojoj Općini. Nažalost, u tome nemaju podršku svoje Općine, koja je valjda ocijenila da je predviđeni godišnji prihod Općini od kamenoloma Marčana od 250.000,00 kn (ili 30-ak tisuća eura) dovoljan da stanu na stranu barikade na kojoj je Kamen Pazin. Bez obzira na razlog, s druge stane barikade imaju mještane Marčane.

Dušica Radojčić
052 / 506 065, 098 / 18 18 640