Prijava

Zašto smo za NE kamenolomu Marčana

Povodom uvijek aktualne rasprave o otvaranju dva kamenoloma površine 42 ha u dragi kraj Marčane moramo reći da je potpuno neprihvatljiva ta lokacija na kojoj su predviđeni kamenolomi zbog blizine Nezakcija, jednog od naših najvrijednijih ne samo arheoloških,već i povijesnih i kulturnih spomenika. Isto tako sam Nezakcij treba sagledati u malo širem okruženju kao što je Draga,tj.dolina mitske rijeke Budave koju su rimljani skrenuli opsjedajući  Nezakcij i kao takvu potrebno je zaštititi cijelu dolinu kao zaštičeni povijesni krajobraz. Rijedak je primjer u svijetu da je očuvan takav biser prirode uz ostatke antičkog grada koji se nije mjenjao tisućljećjima.

Otvaranje kamenoloma prijeti trajnoj devastaciji povijesno kulturne baštine ne samo marčanske ili istarske,pa ni hrvatske već europske.

Za nekog je Nezakcij nažalost samo hrpa kamenja, za arheologe je to uska lokacija arheološkog nalazišta, dok je za ljubitelje povijesno kulturne baštine Nezakcij ili Vizače, veličanstvena prijestolnica Histra na visoravni iznad ušća rijeke Budave u Jadransko  more. Naravno, nema više Histra ni rijeke Budave, ali su ostali mitovi i legende te tragovi rijeke i njenog korita koje skriva prekrasne kanjone stvarajući sliku brze rijeke i njenih slapova koji su vijugali kroz dragu. Raznovrsno drveće uz presušeno korito rijeke još uvijek osjeća energiju te rijeke kao da je jučer nestala i čini pravo bogatstvo bioraznolikosti.

Sam čin skretanja rijeke je neviđeni barbarizam kulturnog Rimskog carstva i do dan danas neviđeni ekocid, a mijenjanjem toka rijeke promijenio se i tok povijesti zapuštajući cijeli ovaj kraj. Život se preselio negdje drugdje. Pretpostavimo samo da je ostala rijeka kako bi se razvijao život u Dragi. Povijesni grad bi možda postao metropola.

Je li ovo mjesto zaslužilo da bude samo hrpa kamenja i tiha patnja arheologa ili nudi jedan ogromni potencijal koji nažalost samo rijetki vide kod nas? U nekoj drugoj državi s puno manjom kulturnom baštinom bio bi u svrsi kulturnog turizma po kojem bi se prepoznala šira regija.

Da li je kamenolom jedino rješenje kojim bi se popunio mršavi općinski budžet ili bi pokretanje kulturnog turizma moglo pokrenuti i oživiti cijeli ovaj kraj?

Tu se otvara jako puno prostora za cijeli niz projekata koji bi se mogli financirati bespovratnim sredstvima iz europskih fondova. Evo niza primjera - može se urediti pješačka i adrenalin staza duž korita mitske rijeke, organizirati  festivali ili dani Histra koji bi obuhvaćali sva mjesta koja su povezana s dolinom rijeke od  Valture, Muntića, Kavrana, Pavićini, Šegotići, Velikih Vareški, Mutvorana pa do Marčane. Tu  su i predivni biseri ruralne kulture - Marčanski dvori, koji su prava oaza mira i tišine kao stvoreni  za posebnu vrstu agroturizma. Može se oživjeti i opsada grada s Rimljanima i katapultima, a jedan od projekata mogao bi biti i pretvaranje luke Budave u antičku luku gdje bi se prodavali autohtoni istarski proizvodi i koja bi ugostila mnogobrojne turiste koji bi dolazili brodovima iz svih turističkih destinacija, a mogli bi i pješice ili konjskom zapregom doći uređenom stazom do Nezakcija. Atraktivni su i stari zapušteni kamenolomi sa svojim bunarima i starim cestama koje bi se mogle urediti u u staze za jahanje, a jedan od mogućih projekata mogla bi biti i kompjuterska simulacija grada koji bi se razvijao na ušću da je ostala rijeka.

Mogu se oživjeti i mitovi i legende Histra i kralja Epulona koji su se prepričavali kroz stoljeća i tisućljeća usmenom predajom sa koljena na koljeno iako se malo zna o njihovoj kulturi.

Jedna legenda kaže da su Histri slavili pobjedu potjeravši Rimljane ne sluteći da su se Rimljani varkom povukli te iznenadili i potukli iznenađene i mamurne Histre u jednoj bitci prije Nezakcija.

Druga legenda kaže da su Histri u završnoj borbi, ne želeći pasti  živi u ruke neprijatelju, sami pobili svoje žene i djecu, a sami su iznemogli od gladi i žeđi navalili na Rimljane nabadajući se na njihova koplja. Isto tako legenda kaže da su tekli potoci krvi i da je rijeka opet potekla, samo što je bila crvene boje.

Legende prikazuju Histre kao hrabre i moćne ratnike koje Rimljani nisu mogli potući u ravnopravnoj borbi, zato su Rimljani satrli i uništili jedan cijeli ponosni narod, jednu kulturu i običaje. Dan danas taj narod po kojemu nosimo ime nije dobio jedan najobičniji spomenik.

Otvaranjem kamenoloma koji je na udaljenosti od kilometra od sela,  izgubit će se vizualni događaj jer će se nagrditi krajobraz, a posjetitelji će ostati zakinuti i za jednu posebnu vrstu energije koja je prisutna na takvim mjestima kad kroz meditaciju u tišini vjetar priča priču o nekim davnim vremenima, kad se čuje žamor ljudi, vriska djeteta, plač i smijeh iz nekih davno izgubljenih vremena. Umjesto toga, zvučno zagađenje strojeva iz kamenoloma bit će uvijek prisutno.

Možda i nisam u pravu, možda je ovo pisanje samo mašta jednog sanjara, ali ostaje činjenica da smo za Nezakcij napravili jako malo i da je taj biser kulturne baštine zapušten i anoniman i da sada imamo priliku da nešto napravimo za njega danas jer sutra će već biti kasno.

 

Piše Nenad Kuftić