Prijava

Kamenolom "Marčana 1" pao je na neusklađenosti s prostornim planovima

Zelena Istra i privatni tužitelji o presudi Upravnog Suda protiv Ministarstva zaštite okoliša i prirode
 
Neusklađenost zahvata pazinske tvrtke Kamen produkt za eksploatacijsko polje "Marčana 1" s prostornim planovima Istarske županije, koja u Dragi kod Marčane predviđa jedan, a ne dva kamenoloma, i ne bližem do 500 metara od naselja, te Općine Marčane koji ne predviđa eksploataciju karbonatne sirovine, glavni je razlog što je Upravni sud u Rijeci poništio rješenje za taj kamenolom Ministarstva zaštite okoliša i prirode. 
Bitan element presude je i što je iz Studije utjecaja na okoliš izostalo varijantno rješenje zahvata, izvijestila je jučer Dušica Radojčić iz Zelene Istre, koja je, s još šestoro privatnih tužitelja, u siječnju 2013. podiglo spor protiv Ministarstva. Te su mještane, koji strahuju od miniranja, buke i prašine i općenito uništavanja krajolika, jučer pred novinarima predstavljali Nensi i Lino Dragešić te Nenad Kuftić.
 
 
Presudom u njihovu korist spriječena je realizacija jednog od dva kamenoloma u marčanskoj Dragi, onaj bliži naselju, a u kojem bi se karbonatne sirovine, za batudu - kako su objasnili - eksploatirale miniranjem. Postupak za drugi kamenolom arhitektonskog kamena tvrtke Kamen Pazin, osnivača Kamena produkta, još traje na riječkom sudu. Bitan detalj tužbe Zelene Istre i mještana odnosio se i na to da je Ministarstvo provelo jedan postupak, jednu studiju i jednu raspravu za dva kamenoloma.
- Nedostatak opisa varijantnih rješenja u studiji utjecaja na okoliš čest je propust izrađivača studije i ovo pokazuje da to mogu iskoristiti svi oni koji imaju sličnih problema u nastojanju zaštite okoliša. Studija bi trebala predvidjeti da će zahvatom nastati šteta za stanovništvo i predvidjeti kompenzacijske mjere, ali to nije učinjeno, poručila je Radojčić. Bitan presedan ovim rješenjem je i da je Zelenoj Istri, kao udruzi koja se bavi zaštitom okoliša, dozvoljeno da sudjeluje u sporu, iako nije sudjelovala u postupku procjene utjecaja na okoliš, a što joj je, kaže ona, osporavalo tuženo Ministarstvo.
 
 
Ovo je primjer i za druge koje često hvata očaj i apatija u borbi protiv sistema. Tijela nadležna za provedbu prava građana često ta prava krše, a promjene su moguće ako protiv takvih podižemo tužbu. Pravosuđe funkcionira, spor je relativno brzo riješen i, s obzirom da ne postoji mogućnost žalbe, presuda zaista rješava problem. Nakon presude za golf igrališta u Motovunu i na Srđu, ovo je još jedna pobjeda, rekla je Radojčić i istaknula da je Upravni sud primijenio propise Europske unije koji imaju jaču pravnu snagu od naših.
Lino Dragešić upozorio je da dva planirana kamenoloma u Dragi podno Marčane i Velikih Vareški, ali blizu područja Općine Ližnjan, zajedno imaju više od 80 hektara površine, pa bi bio jedan od većih kamenoloma u Europi. Za usporedbu je naveo da kamenolom Sv. Mikula u Raklju na 20-ak hektara.
- Čudilo nas je da Općina Marčana nije sama pokrenula spor kada je bilo jasno da kamenolom nije u skladu s njenim Prostornim planom. U zadnji čas smo se uključili u javnu raspravu i dobro da jesmo jer ne bi mogli pokrenuti spor, rekao je Dragešić.
 
 
Čitamo u novinama izjavu direktora Kamena Karmela Krebela da će obnoviti studiju utjecaja za okoliš, ali kako zahvat nije u skladu s PP-om Županije, što je na sudu potvrdio i pročelnik županijskog Odjela za održivi razvoj Josip Zidarić, pa ni nova studija za "Marčanu 1" neće promijeniti stvari. Sada čitamo u novinama o mogućnostima zapošljavanja u kamenolomu, a u zapisniku s rasprave jasno stoji izjava da oni ne misle pet godina nikoga zaposliti, jer da imaju svoje resurse koje će dovesti u Marčanu. 
Izjavljivali su i da ih podzemni kop ne zanima, jer im to nije isplativo, kao da je to naš problem, rekao je Dragešić. Naveo je i da prihod od nekoliko stotina tisuća kuna godišnje Općini koja ima proračun 20 milijuna kuna ne predstavlja ništa, s obzirom na strahovit zahvat u prostoru. Dočarao ga je riječima da bi se lovno područje zahvatom smanjilo za deset posto, a ukupno joj je područje 2.500 hektara! Naveo je i da je obilaznica Marčane zapravo pristupna cesta kamenolomu jer nema izlaz na lokaciju Križ. 
- Mi imamo masline u blizini budućeg kamenoloma. Na javnom izlaganju pitali smo izrađivača studije (varaždinska tvrtka SPP, op.n.) hoće li naše masline biti zelene ili bijele, a oni nisu znali odgovoriti. Žalosno je da je predstavnik Općine rekao: "Tko zna što će biti za 40 godina", koliko traje koncesija. E, pa mene, radi djece i unuka, itekako zanima kako će nam okoliš izgledati za 40 godina, zaključila je Nensi Dragešić.
 
Dušica Radojčić, Nensi Dragešić, Lino Dragešić i Nenad Kuftić
 
Piše: Zvjezdan STRAHINJA
Glas Istre