Prijava

Osnovna škola MARČANA pokrenula projekt "ŠKOLA U ŠUMI"

Vrijedni učenici sa svojim nastavnicima i profesorima OŠ Marčana pretprošle su godine pokrenuli projekt uređenja šume u Kanalu u Marčani.

Očistili su dio šume, postavili klupe i stolove, putokaze te na terenu označili vrste bilja. Za tu su svrhu lani dobili novac iz natječaja  pod nazivom "Mali projekti za bolje sutra" Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, i to 7.300 kuna.

Voditeljica ovog projekta Nina Pliško, učiteljica razredne nastave u OŠ Marčana, uz Maju Puhar Bezjak, Jasminu Dželadinov Milošević i Dejana Tibinca pokrenula je čitavu priču jer je prije svega željela za školarce, ali i žitelje i njihove posjetitelje stvoriti zanimljivo izletište. Ujedno, uređeni dio šume služi i za izvođenje nastave u prirodi.

U sklopu projekta u šumi će se održavati predavanja članova Istarskog botaničkog društva i Zelene Istre, a bit će i mjesto gdje se svi željni svježeg zraka i šume mogu rekreirati. Cilj je u budućnosti očistiti dio po dio šume te urediti šetalište u suradnji s Hrvatskim šumama. Na očišćenom dijelu šume postavio bi se takozvani tibetanski most koji će se pričvrstiti o dva debla i koji će služiti za rekreaciju, a u planu je i uređenje trim staze.

Inače, šuma nije zaštićena, nalazi se blizu takozvanog Kalića, a prostire se od Marčane sve do Budave. Lokacija je odabrana budući da je nekada na tom području šuma i bila očišćena te je predstavljala šetalište i izletište za mještane sela. Međutim, s vremenom se šuma zapustila te je zarasla. Ujedno, izabrana je jer je vrijedno stanište mnogih biljnih vrsta, poput orhideja, visibaba, jaglaca, ciklama, kukurijeka i drugih.

Potporu ovoj ideji dao je i poznati istarski astronom Korado Korlević na čiji je poticaj uređenje šume i počelo po uzoru na sličan projekt u Novigradu te svim nastavnicima i profesorima. On je istaknuo da Kanal mora biti mjesto gdje će se družiti djeca u slobodno vrijeme.

- Ovakvi projekti nemaju gornji limit. Gornji limit ovisi o interesu općine, roditelja, nastavnika, škole i ravnatelja. Vjerujem da je interes šumarije i svih da se projekt razvija jer u Hrvatskim šumama postoji projekt šumska pedagogija. Zna se da djeca koja borave u prirodi i koja se kreću kroz prirodu imaju jako puno koristi, ne samo pedagoške edukacije, već i zdravstvenih. Boravak u prirodi razvija imunološki sustav i motoričku inteligenciju. Sličan se projekt u Novigradu financirao putem raznih zaklada i vjerujem da je to moguće provesti i ovdje, zaključio je Korlević.